Upoznaj invazivnu stranu vrstu – ambroziju

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka visine od 20 do preko 150 cm. Korijen joj je plitak i razgranat, a stabljika uspravna i četverobridasta. Po stabljici ima dlake te je gruba na dodir. Listovi rastu jedan nasuprot drugome, dugački su od 5 do 10 cm te su duboko perasto razdijeljeni. Muški cvjetovi stvaraju ogromne količine peludi, a oprašivanje se odvija putem vjetra. Godišnje proizvede od 3000 do 60000 sjemenki koje se na kraće udaljenosti rasprostranjuju vjetrom, a na veće udaljenosti uz pomoć ptica koje se njima hrane te sisavaca kojima se uhvate za krzno. Prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi i Meksiku.

Smatra se da je u Europu prvi puta unesena sredinom 19. stoljeća, a nakon toga je više puta slučajno unesena u različite dijelove Europe kao neželjena komponenta sjemena žitarica i trava. Tipična je biljka zapuštenih i narušenih staništa, uglavnom onih pod ljudskim utjecajem. Gdje god se pojavi neka ogoljena površina, vrlo brzo možemo pronaći i ambroziju (npr. već prve godine po napuštanju oranica). Nalazimo je uz naselja, ceste, gradilišta, pruge, na poljoprivrednom zemljištu uz rubove kultura i slično.

Unutar njenog prirodnog područja rasprostranjenosti primjenjuje se u medicini. Njezini sokovi koriste se za zaustavljanje lokalnog krvarenja i za liječenje probavnih smetnji. Ipak, treba naglasiti da su štete koje nanosi daleko veće od potencijalnih koristi koje čak nisu niti dovoljno istražene. Za primjer se mogu uzeti dostupni podaci iz susjedne Mađarske iz kojih je vidljivo da je 1990. ambrozija bila prisutna na oko 418 000 ha, 2001. to je bilo već 2,9 milijuna hektara, a u 2008. godini taj broj porastao je na 5 milijuna hektara od ukupno 6,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Mađarskoj. Procjenjuje se da ekonomska šteta koju uzrokuje u Mađarskoj iznosi oko 100 milijuna eura. Jedan hektar pokriven ambrozijom godišnje proizvede oko 66 kg peludi po vegetacijskoj sezoni.

Negativno utječe na bioraznolikost jer značajno usporava regeneraciju prirodnih staništa i ugrožava rijetke biljne vrste i mnoge prirodne biljne zajednice koje se razvijaju na istim staništima na kojima dolazi ambrozija.

Kako je uklanjati?

Na malim površinama preporučuje se čupanje cijelih biljaka prije nego uspiju proizvesti sjeme, a u ekološkoj poljoprivredi treba nastojati sijati biljke na način da prokliju bar 10 dana prije ambrozije. Na velikim površinama dobre su metode korištenja herbicida ili zaoravanje na minimalno 10 cm dubine.

Jeste li znali?

Pelud ambrozije smatra se jednim od najjačih alergena, a jedna biljka može ispustiti preko milijun peludnih zrnaca dnevno.