RANGER BH-006-još jedan medvjed kojeg pratimo u naučne svrhe

Još 2012. godine započete aktivnosti istraživanja i praćenja velikih zvijeri, a koje su lani proširene i van područja Nacionalnog parka Una, ove godine se nastavljaju sa akcentom na istraživanju risa i medvjeda. Pored dijela zaposlenika NP Una angažiranima na ovim poslovima, od prošle godine u provođenju planiranih aktivnosti na području grada Bihaća učestvuje i mješoviti tim kojeg čine predstavnici više organizacija: Haris Hadžihajdarević ispred NP Una (voditelj tima), Denis Huskić ispred ULO „Bihać“ i Miroslav Šimić ispred ŠPD „Unsko sanske šume“. Novost od ove godine je uključivanje i dva mlada člana Emira Delića i Armina Alagića koji su ujedno i potencijalni kandidati da kroz započetu obuku na terenu, te nastavkom školovanja steknu viši stupanj obrazovanja i eventualno u budućnosti postanu eksperti za velike zvijeri. Ovo svakako najviše ovisi od njih samih, a upravo je jedan od ciljeva NP Una, a nadamo se i naših partnera i ovdašnje akademske zajednice, da Unsko sanski kanton dobije barem jednog stručnjaka za velike zvijeri. Iako je u 2020. godini akcenat na istraživanju i praćenju risova, uporedno se provode i aktivnosti vezane za medvjede. Još prošle godine direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić je Programom rada planirao da se pored monitoringa u području Parka, dodatnim naporima posveti više pažnje istraživanjima u kontakt zonama NP-a kojeg čine područja Posebnog lovišta „Plješevica“, kao i Lovišta „Bihać“, a u duhu potpisanih sporazuma o suradnji sa upraviteljima ovih područja.

Da je započeta suradnja itekako opravdana pokazuju i ovogodišnji rezultati unatoč nepovoljnim uvjetima za rad na terenu koje je prouzrokovala pandemija i migrantska kriza . Dana 11.09.2020. godine u ranim jutarnjim satima na području Posebnog lovišta „Plješevica“ nakon samo 3 dana rada na terenu, humano je uhvaćen i veterinarski obrađen medvjed kojeg smo nazvali RANGER BH-006. Nakon 4 uhvaćena i obrađena medvjeda u NP Una proteklih godina (jedan na Skakavcu kod Sarajeva) sada imamo i jednog iz Plješevice koji je 6-ti po redu u BIH. Procjena je da se radi o medvjedu „srednjih godina“, dobrog je zdravstvenog stanja i prilično ugojen (masa 220+kg), a koliko tačno ima godina saznaćemo tek nakon DNA analize. Nakon što je uspješno uspavan, kroz uobičajeni protokol uzete su mu tjelesne mjere (dužina 196 cm), te brisevi, uzorci krvi i izvršeno čipiranje, a zatim mu je na vrat postavljena GPS ogrlica uz pomoć koje ćemo ga satelitski pratiti u naredne 2 godine. Protekom ovog vremena uz pomoć posebnog sistema („drop off“) ogrlica spada sa vrata medvjeda pa ne postoji mogućnost da je životinja nosi do kraja njenog života. Nakon što je primio injekciju za buđenje, naš medo Rendžer se podigao i otišao u dubinu i mir visokih šuma Plješevice.
Ovim putem zahvaljujemo na podršci i nesebičnoj pomoći našim dugogodišnjim stručnim suradnicima sa Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ovaj put je sa nama bio dr.sci. Slaven Reljić, te dr. vet. med. Zekerijah Alagić direktor Veterinarske stanice Bihać. Također se zahvaljujemo i prvi put je sa nama bio, te pružio stručnu podršku u radu dr. vet. med. Vedran Slijepčević sa Veleučilišta u Karlovcu koji se usko specijalizirao za istraživanje risova i u narednom periodu će nas podržati prenoseći znanja i iskustva koja se tiču istraživanja i praćenja ove vrste. Zahvaljujemo i cijenimo podršku ŠPD "Unsko sanske šume" koju pružaju pri istraživanju velikih zvijeri, kao i ULO "Bihać" koji pored uobičajenih aktivnosti vezanih za lovstvo sve više interesa pokazuju i za monitoring velikih zvijeri. 

Zašto je važno istraživanje i praćenje velikih zvijeri i znanstveno istraživanje vrsta općenito?

Znanstveno prikupljene i obrađene rezultate prilikom istraživanja i praćenja stanja, moguće je inkorporirati u buduće planove upravljanja zaštićenih područja, lovno gospodarske osnove, kao i planove upravljanja velikim zvijerima. Poznavanje svih ekoloških posebnosti velikih zvijeri bitno je i za kvalitetnu izradu "studije o utjecaju na okoliš", kao i prilikom planiranja novih zaštićenih područja i izrade prostornih planova. Rezultati istraživanja mogu se koristiti pri kreiranju novih turističkih sadržaja i promocije turizma, a ujedno su podloga za ispunjavanje međunarodnih obaveza na koje se Bosna i Hercegovina obavezala (sporazuma, konvencija) i temelj su za uključivanje ovog područja u baze podataka i umrežavanje u europski prostor, posebno u program Natura 2000. Edukacijom mladih i utjecaj na javnost i interesne skupine o biologiji, ekologiji i načinima koegzistencije ljudi i velikih zvijeri, podizaće se javna svijesti o potrebi očuvanja populacija velikih zvijeri u ovom području u suradnji sa susjednim zemljama.

USKORO, novosti u vezi projekta istraživanja risova.