Sedra i slapovi

Sedra Unu čini lijepom

Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom, kaskadna rijeka. Njenu posebnost prvenstveno čine sedrene barijere koje stvaraju slapove, riječne otoke-ade, kaskade, bukove, te veće slapove koji su vezani za tektonska pomjeranja. Slapovi različitih oblika i veličina svojom jedinstvenom ljepotom privlačni su za svakog posjetitelja parka, nadahnjuju umjetnike, a zanimljivi su i za naučnike različitih profila.

Nastanak sedre

Proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat je određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa taloženja kalcita u krškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa, pH, temperature, zasićenosti kalcij karbonatom, sadržajem kalcija i magnezija. Sedra nastaje od topivog kalcijum – karbonata u vodama ove kraške rijeke, gdje se pri turbulenciji čiste i hladne unske vode, razlijevanjem i isparavanjem iz kalcijum – bikarbonata oslobađa ugljični dioksid, a taloži se kalcijum – karbonat.

Sedrotvorci

Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima, koji su naročito izraženi kod algi, koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. Ovim one potpomažu izlučivanje kalcijum – karbonata, koji se taloži na algama, mahovinama, lišću i grančicama. Staništa na sedrenim slapovima svojim specifičnim ekološkim uvjetima predstavljaju poseban biotop, koji se znatno razlikuje od svih ostalih staništa u slatkim vodama. Izuzevši više bilje i dijatomeje, na slapovima Une je nađeno ukupno 42 vrste biljaka, i to 25 vrsta algi i 17 vrsta mahovina. Zbog toga se mahovine često nazivaju – sedrotvorcima.

Zaštita sedre

Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže, smanjenjem vodenih tokova, klimatskim promjenama ili uslijed onečišćenja vode, može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre u rijeci Uni. Sedru moramo zaštititi i održati procese od kojih ovisi njen nastanak.