Staništa i ekosistemi

Kopnena staništa na prostoru Nacionalnog parka Una su livade, pašnjaci i šume. Najveći dio površina Nacionalnog parka pokrivaju različiti tipovi šuma, kako klimazonalnih tako i ekstrazonalnih i azonalnih. Travnjaci Nacionalnog parka predstavljaju antropogene trajne stadije, te se mogu održati samo uz stalni posredni (ispaša) ili neposredni (košnja) utjecaj čovjeka.

Područje obiluje vapnenačkim stijenama koje naseljavaju hazmofitske biljke (pukotinjarke).

Ispod većih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlomljuju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvarajući tako mjestimično točila (sipare). Na višim položajima iznad samog kanjona, na zaravnjenom terenu s dubljim sitnim tlom mjestimično su razvijeni travnjaci iz reda Brometalia erecti. Vodena staništa obuhvaćaju područje rijeka Une i Unca. Same rijeke Una i Unac nemaju razvijenu vodenu makrofitsku vegetaciju u području istraživanja, već se samo sporadično u malim tihim lagunama može ponegdje naći koja makrofitska vrsta.

Od vlažnih staništa na promatranom području zastupljeni su vlažni i močvarni travnjaci, visoke zeleni te trščaci. Na području uz samu rijeku Unu, razvijene su higrofilne zajednice šuma i šibljaka vrba, joha, rakite i ive. Staništa na sedrenim slapovima predstavljaju svojim specifičnim ekološkim uvjetima poseban biotop, koji se znatno razlikuje od svih ostalih staništa u slatkim vodama. Ukupno je na slapovima nađeno, izuzevši više bilje i dijatomeje 42 vrste biljaka i to 25 vrsta alga i 17 vrsta mahovina. Sve ove biljke sudjeluju u izgradnji sedrenih tvorevina, osim 2 vrste hepatika. Većina su dakle porofiti, dok samo neznatan broj su aporofiti.