Stari bosanski grad Ostrovica

Grad Ostrovica sadrži najmanje tri prepoznatljiva povijesna sloja.

Srednjovjekovni sloj grada izgrađen je u 15. stoljeću na prahistorijskoj gradini od koje su mjestimično sačuvani ostaci zaštitnog bedema na istoimenom brdu. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjevero - istočne strane, a čiji se nasipi 282 m u dužine i 211 m u širine još i danas raspoznaju. Ispod zapadnog zida utvrde proteže se jarak. Na zapadnoj strani nalaze se temelji ruševine dugi su 14 m i široki 6 m. Ulaz je na zapadnoj strani. To crkvište naziva narod "Ostrovička" ili "Grčka crkvina".

Srednjovjekovni grad Ostrovica se nalazio u župi Lapac, a pripadao je Karlovićima. U srednjem vijeku bio je to najutvrđeniji grad u gornjem toku rijeke Une. Njegov razvoj i širenje utvrde je nastavljen i u doba osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Glavni ulaz je bio sa južne, a sporedni sa sjeverne strane.

U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmansku upravu i sve do 1878. godine osmanska vlast je u njemu držala posadu, a napušten je 1878. godine. O njegovom značaju i veličini, govori podatak da je tokom 16. stoljeća u njemu bila smještena posada od 60 konjanika i 150 pješaka. Grad je u 18. stoljeću proširen i ojačan sa četiri kule i dvije tabije. Od tada na njemu nisu vršene dodatne gradnje i preinake. Po njoj se i nazvala kapetanija Stara Ostrovica, a prostirala se s obje strane gornjeg toka rijeke Une, od izvora do oko 15 km ispod današnjeg Kulen Vakufa. U sastav ove kapetanije ulazili su još i gradovi: Orašac, Havala, Džisr-i-kebir, palanka Čovka i Donji Lapac. Kapetanije su imale zadatak braniti granice i čuvati unutrašnjost teritorija, ali i važnije puteve i prevoje, da bi kasnije preuzele i policijske poslove. Na čelu kapetanija nalazili su se kapetani i to su bile nasljedne funkcije. Stara Ostrovica je poslije Karlovačkog mira, znatno proširena i utvrđena, a uz kulu u Orašcu podignut je mali grad, dok su gradovi Havala i Džisr-i-kebir (Veliki most), danas Kulen Vakuf, iz temelja sagrađeni.

Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulenović, zvani Haračlije. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Pred glavnim ulazom u grad bio je njihov odžak (plemićki dvor). Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose, gdje je sagradio odžak i do njega kulu.

Prvi poznati kapetan bio je Salih-aga Kulenović, a posljednji kapetan je bio Mehmed-beg (1821-1835).