Osmanska utvrda Havala

Havala

Nasuprot Ostrovice, preko doline rijeke Une u kojoj se smjestio Kulen Vakuf, nalaze se ruševine stare utvrde Havala. Sagrađena je oko polovine XVII stoljeća, a predpostavlja se da je utvrdu izgradio Sultan Ahmed III.

Ovu odbrambenu utvrdu činili su kameni ulaz i jedna tabija1, a istočna strana mu je opasana zidom visokim 5 m i debelim do 1 metar. Iznad glavnog ulaza nalazio se mesdžid2, o čemu svjedoči još uvijek vidljivi mihrab3, a lijevo od ulaza nalazile su se dvije kule. Havala je kroz stoljeća bila strateški vrlo važna utvrda iz koje se nadzirao most preko rijeke Une i cijeli Kulen Vakuf (ranije Džisr-i-kebir – Veliki most), kao i putna komunikacija na desnoj strani rijeke koja je povezivala Liku i Dalmaciju sa ostalim destinacijama u regiji i šire.

Zapadno od Havale nalazi se muslimansko mezarje (groblje) sa mezarom (grobom) Smailbega Kulenovića, jednog od dizdara (zapovjednika) Havale. Mezari su izgrađeni u obliku sarkofaga sa dva nišana (nadgrobna spomenika) i kao mnogi stari nadgrobni spomenici ovog područja izgrađeni su od domaćeg kamena bihacita koji je veoma dugotrajan, te vrlo pogodan za klesanje. Iako se ne održavaju, natpisi na njima dobro su vidljivi i danas, a pisani su arapskim slovima i turskim jezikom.   

 

1 - Tabija - arabizam koji označava utvrdu ili mjesto za smještaj vojske

2 - Mesdžid – mjesto (hram) za molitvu u islamu

3 - Mihrab (arapski  محراب) - predstavlja nišu u zidu džamije koja je usmjerena u pravcu Kible (Kabe u  Meki) kojoj su muslimani okrenuti za vrijeme molitvi. Za vrijeme zajedničkih molitvi u džamiji, imam stoji u mihrabu dok se ostali vjernici koji klanjaju nalaze iza njega.