Mlinovi

Za rijeku Unu i njene obale se vezuju brojni mlinovi za mljevenje žita.

Uz rijeku Unu je do početka XX vijeka postojalo na desetine mlinova, pretežno na desnoj obali, a danas je u funkciji svega nekoliko.

Mlin potočak kako ga narod ovdje naziva, za svoje funkcionisanje koristi snagu vode potoka ili dijelova vodotoka rijeke Une, a većinom su izrađivani mlinovi sa vertikalnim osovinskim prijenosom.

Funkcionisanje mlina

Povlačenjem ručke koja se zove ustava (potegača), otvaraju se vanjska vratašca iznad žljebe (svodna) kojom se voda usmjerava na lopatice kola koje se nalaze u vodi ispod mlina. U kolu su vreteno, senj, paprica i vertikalna drvena osovina preko kojih se sa lopatica vrši prijenos vodne snage i na taj način pokreće gornji mlinski kamen (žrvanj), dok je donji mlinski kamen pasivan.

Žitarice se sipaju u drveni koš trouglastog oblika koji je iznad mlinskog kamena. U donjem dijelu koša je otvor iz kojeg zrnevlje ravnomjerno sipa u otvor u sredini mlinskog kamena i na ovaj način žitarice dolaze u prostor između dva mlinska kamena gdje se vrši mljevenje u brašno odgovarajuće granulacije. Nakon što se žitarice samelju, brašno sipi i sabira se u drveni sanduk (mušnica) koji se nalazi u prednjem dijelu mlina. Da bi se žito iz koša ravnomjerno unosilo u žrvanj, po mlinskom kamenu veselo skakuće „čekalo“ koje ravnomjerno reguliše sipanje žitarica između žrvnjeva.

Iz mušnice se brašno drvenom lopaticom pretovara u platnenu vreću (džak).

Mlin (ili više mlinova) je zaštićen drvenom kućicom tzv. okvirom mlina, koji je poput sojenice izgrađen na drvenim stubovima (sohama) iznad vode ili je izdignut na kamenim zidovima između kojih protiče voda.

Okus proizvoda priređenih od brašna mljevenog na tradicionalan način u starim mlinovima, neuporedivo je ukusniji i zdraviji nego od onog brašna proizvedenog na industrijski način.

Još ako je žito od neke stare sorte... ?