Gmazovi

Na širem području Nacionalnog parka prisutno je 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjače (Chelonia) i ljuskaši (Squamata).

Na ovom području su prisutne i slijedeće vrste: Algyroides nigropunctatus (mrki ljuskavi gušter), Lacerta horvathi (velebitska gušterica) i Vipera macrops (gorski žutokrug). Gmazovi Nacionalnog parka uglavnom su uobičajene kontinentalne vrste među kojima su prisutne neke uže rasprostranjene svojte poput: istočne livadne gušterice (Lacerta agilis bosnica) – endem balkanskog poluotoka i bosanske riđovke (Vipera berus bosniensis) - endem balkanskog poluotoka. Još tri svojte se smatraju endemskim na području parka: velebitska gušterica (Arheolacerta horvathi) – istočnoalpski endem, gorski žutokrug (Vipera (ursini) macrops) – endem balkanskog poluotoka i mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus) koji je endem Dinarskog krša.

Fauna gmazova sa područja parka nije previše brojna i ne sadrži velik broj endemičnih i rijetkih vrsta. Međutim, među njima se nalaze neke vrste koje su ugrožene, osjetljive, rijetke i zahtijevaju određene zaštitne mjere. S obzirom na nedostatak podataka o stanju populacija Mrkog ljuskavog guštera (Algyroides nigropunctatus), teško je govoriti o ugroženosti ove vrste, ali činjenica je da pritisak od različitih ljudskih djelovanja utječe na smanjenje staništa i količine hrane za ovu vrstu. Velebitska gušterica (Archeolacerta horvathi) je endemska svojta istočnih Alpa i sjevernih Dinarida, a
najveći problem u zaštiti vrste predstavlja nedostatak podataka o populacijskoj strukturi i dinamici.

Na području balkanskog poluotoka prisutna je podvrsta livadne gušterice, (Lacerta agilis bosnica) i podvrsta zmije riđovke, (Vipera berus bosniensis) o kojima postoji vrlo malo podataka. Vrstu gorski žutokrug (Vipera (ursini) macrops) ugrožavaju izgradnja prometnica i zarastanje livada zbog nestajanja tradicionalnog stočarstva. Gmazovi ovog podrčja obuhvaćeni su zaštitom i prema međunarodnim konvencijama te kriterijima ugroženosti IUCN-a. Prema kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) dvije vrste imaju status ugroženih vrsta i to: gorski žutokrug u kategoriji ugrožene vrste (EN) i barska kornjača kao gotovo ugrožena vrsta (NT).

Prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) 11 je (uključujući i očekivane vrste) strogo zaštićenih vrsta gmazova barska kornjača, mrki ljuskavi gušter, livadna gušterica, zelembać, velebitska gušterica, zidna gušterica,smukulja, bjelica, ribarica, gorski žutokrug i poskok. Na temelju Dodatka III, zaštićeno je još 4 vrste – sljepić, živorodna gušterica, bjelouška i riđovka. Prema Direktivi Europske unije o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Habitats Directive), Dodatak II (životinjske vrste čija zaštita zahtjeva utvrđivanje posebnih zaštićenih područja) navodi čančaru i gorskog žutokruga. Prema Dodatku IV (životinjske vrste koje zahtijevaju strogu zaštitu), iste direktive, zaštićeno je 11 vrsta: barska kornjača, mrki ljuskavi gušter,livadna gušterica, zelembać, velebitska gušterica, zidna gušterica, smukulja, bjelica, ribarica, gorski žutokrug i poskok.