Srednjovjekovni grad Orašac

Gradovi su utvrđenja iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, a predstavlaju utvrde ozidane od kamena. Neki su gradovi imali kule i tabije, neki samo kule, a neki opet samo tabije ili bastione. Najveći broj utvrđenih gradova srednjovjekovne Bosne nastajao je u vrijeme njene državne samostalnosti, u periodu od 13. do 15. stoljeća. Jedan manji broj nastao je još u 12. stoljeću, na području današnje središnje Bosne, koja predstavlja jezgro bosanske države, gdje su se nalazile i rezidencije bosanskih vladara (Bobovac, Kraljeva Sutjeska i Visoko). U srednjem vijeku na području današnje Bosne i Hercegovine bili su izgrađeni brojni utvrđeni gradovi koji su uglavnom nastajali radi odbrane države. Zauzimajući ih, osmanska vlast im je uglavnom dala drugu namjenu, pretvarajući ih u vojne stražarnice. Kasnije, kada moć osmanskog carstva slabi, oni ih pojačavaju, popravljaju i proširuju. Utvrđeni dvori feudalne gospode nazivali se također gradovima.

U vrijeme srednjeg vijeka, utvrđeni gradovi nastajali su na prirodnim prilazima župama, uz riječne doline, odnosno uz najvažnije komunikacije, koje su vodile prema župama. Uglavnom su postavljeni na prirodnom i teško pristupačnom položaju, dominantnom u okolini. Najveći broj bosanskih gradova ima nepravilne tlocrte, koje je isključivo diktirala konfiguracija terena. Zapovjednici gradova u doba bosanske samostalnosti zvali su se kaštelani, a u tursko doba dizdari.

Orašac je srednjovjekovni grad koji je pripadao Humskoj župi, a kasnije osmanski grad u sastavu Ostrovičke kapetanije koji se nalazi na strmom brežuljku iznad istoimenog mjesta. Nalazi se 2 km zračne linije južno od ove pozicije. Grad je dograđivan između 1703. i 1730. godine, a uz postojeću srednjovjekovnu kulu visoku 8 m bio je utvrđen zidinama koji su dijelom sačuvani do danas. Veći dio gradića i džamija koja je u to vrijeme bila unutar zidina grada, sagrađeni su za doba turske vladavine, a od tih građevina danas su ostale samo ruševine. Utvrdom je u vrijeme osmanskog perioda upravljao dizdar sa posadom od 60 nefera (vojnika) i zapovjednika. Godine 1833. ovdje su bila instalirana 3 topa.

Naši Krajišnici tvrde da je Orašac zavičaj Budaline Tale, najmarkantnije ličnosti naše narodne epike.