Sava TIES - Awareness-raising events

U sklopu 17.Međunarodnog sajma ekologije EKOBIS održana prezentacija projektnih aktivnosti Sava TIES, Interreg DTP pod nazivom „Očuvanje staništa, utjecaj i upravljanje invazivnim vrstama“.

Organizator ovog događaja je JP Nacionalni park „Una“, a prezentatori su bili lokalni suradnici na ovom projektu:

  • Biotehnički fakultet , Univerzitet u Bihaću – Prezentacija „Japanski dvornik-dar prirode ili invazivna vrsta?“ ; Doc.dr.Vildana Jogić,
  • Zavod za javno zdravstvo USK-a – Prezentacija „Invazivne biljne vrste i uticaj na zdravlje“; Prim.dr. Jasmina Cepić,
  • Poljoprivredni zavod USK – Prezentacija „Značaj analize zemljišta sa osvrtom na uticaj iste na invazivnu vrstu Japanski dvornik“, Kemal Salkić, dipl.ing.preh.tehnologije,

koji su pripremili prezentacije na ovu temu svako iz svog domena, te na taj način približili ovu tematiku posjetiocima ovog sajma, a sa ciljem buđenja svijesti kod ljudi kada su invazivne biljne vrste u pitanju u ovom slučaju Japanski dvornik (Reynoutria japonica).

Projekat Sava TIES „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ sufinansiran je sredstvima Europske unije (ERDF, IPA), a provodi se na području Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodinašume.

Cilj projekt Sava TIES je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka u našem slučaju je to Japanski dvornik.

Invazivne strane vrste su biljke, životinje i drugi organizmi koji nisu prirodno rasprostranjeni na određenom području, već su unesene prvenstveno ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire slivom rijeke Save, istiskuju domaće vrste, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste, uništavaju plodnost tla, smanjuju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava sl. Ukratko – mijenjaju prirodna staništa od europskog značaja i iznimno ih je teško iskorijeniti. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.